Ribari pecaju pred parlamentom, sportisti trče i bave se nordijskim skijanjem po gradskim parkovima, dok bicikli pretiču autobuse na etanol, slike su koje se mogu vidjeti u Štokholmu, gradu koji je zaslužio titulu evropske zelene prestonice za 2010. i to najviše zbog načina na koji je uspio smanjiti nivoe ugljen-dioksida. 

Ocjenjivački komitet najviše je bio impresioniran 'načinom na koji smo znali smanjiti emisije CO2', objasnio je direktor lokalne službe za životnu sredinu Gustaf Landal. 

Štokholm je 2009. zabilježio nivo emisija CO2 od 3,4 tone po glavi stanovnika, a cilj mu je 3 tone do 2015., dok su u ostatku Evrope emisije CO2 negdje oko 10 tona po glavi stanovnika i imaju tendenciju rasta, kaže Landal. 

Da bi uspjela dobiti takav rezultat, švedska prestonica koncentriše se na saobraćaj i grijanje, dva sektora koja u EU-u predstavljaju 43 posto ukupne emisije stakleničkih gasova. 'Uspjeli smo smanjiti emisije u sektoru saobraćaja iako grad ne prestaje rasti', kaže Landal. 

Štokholm je takođe uložio u sistem lokalnog centralnog grijanja koje radi na obnovljive izvore energije i na koji je povezano oko 75 posto domaćinstava. Taj sistem proizvodi i svoju vlastitu struju. 

U gradu u kojem je 40 posto zelenih gradskih površina, lokalna uprava neprekidno podstiče stanovnike da ne koriste automobile. Po statistikama za 2007., tokom zime 19 posto građana išlo je na postao pješke ili biciklom, uprkos hladnoći i snijegu, a ljeti ih je bilo gotovo dvostruko. 

Oni drugi često koriste javni prevoz, koji uglavnom vozi na obnovljive izvore energije. Plaćanje ulaska u centar grada postavljeno 2006. doprinijelo je smanjenju saobraćaja za 20 posto u centru. Statistike za 2008. kažu da je 168.000 ljudi svakodnevno išlo na posao nekim vidom javnog prevoza, a 56.000 automobilom.