Deset godina nakon pokretanja, Bolonjski proces i dalje traži nastavak modernizacije visokog obrazovanja, podizanje njegove kvalitete, kao i jačanje dostupnosti visokog obrazovanja širem sloju građana, pokazuje nedavno objavljeno izvješće Evropske komisije.

„U zadnjih deset godina, sustavi visokog obrazovanja znatno su se razvili, zajedno s velikim reformama u sustavu stepenovanja obrazovanja i osiguranju njegove kvalitete. Moramo nastaviti s modernizacijom i povećanjem kvalitete visokog obrazovanja te ga učiniti dostupnijim građanima”, izjavila je povjerenica za obrazovanje, kulturu i višejezičnost Andrula Vasiliu.

Nova gospodarska strategija „Europe 2020” tome će dati daljnji poticaj, posebno kroz mjere čiji je cilj povećanje broja osoba s diplomama na oko 40% stanovništva, sa sadašnjih oko 33%, dodaje povjerenica.

Izvješće pokazuje da je gospodarska kriza različito uticala na visoko obrazovanje: u nekim zemljama povećano je izdvajanje za visoko školstvo, a u nekima je došlo do velikih smanjenja. O izvješću će se raspravljati na ministarskoj konferenciji koja će se održati 11. marta u Budimpešti, a nastaviti 12. marta u Beču.

Bolonjskim procesom, nazvanim po talijanskom gradu u kojem je pokrenut u junu 1999. godine, pokrenut je cijeli niz reformi s ciljem da se visoko obrazovanje u Evropi učini konkurentnijim i atraktivnijim za studente te da se postigne usporedivost diploma.

Bolonjskim procesom visoko obrazovanje podijeljeno je u tri ciklusa.

Prema izvješću Evropske komisije, ciljevi Bolonjskog procesa uvelike su ispunjeni. Sustav studija u tri ciklusa i više kvalitativne norme postale su pravilo u Evropi, dok kod priznavanja diploma još ima problema, kaže se u izvješću.